Kultura
Upoznajte dugu i bogatu povijest Baške te posjetite nalazište jednog od najbitnijih simbola hrvatske povijesti i kulture – Bašćanske ploče.
Kultura
O Baški
Baška je bila naseljena još u prapovijesno vrijeme, a kasnije se uz more razvilo rimsko naselje čiji ostaci, prema arheološkim nalazima kod kapelice sv. Marka, datiraju iz 2. st. prije Krista.
Samo naselje Baška razvilo se 418. godine na brdu sv. Ivana, dok se kaštel Baška prvi put spominje 1232. godine kao castellum Besca. Tijekom svoje duge povijesti Baška je pripadala Bizantu, Veneciji, Napoleonovoj Iliriji i Austriji, a krajem Prvog svjetskog rata pripala je Kraljevini Jugoslaviji. Nakon raspada SFRJ-a 1991. godine, Baška teritorijalno pripada Republici Hrvatskoj, a od 1994. godine samostalna je Općina na otoku Krku.
Danas je Baška u povijesnom kontekstu najpoznatija kao nalazište jednog od bitnih simbola hrvatske povijesti i kulture – Bašćanske ploče. Taj starohrvatski spomenik važan je izvor u razvoju hrvatske glagoljice, a posebno je važan kao dokument u kojem se prvi put spominje vladarevo ime na narodnom jeziku.
Baška se od samih turističkih početaka dokazala kao nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje sunca i mora. Njezinoj jedinstvenoj prirodi zatim smo dodali šetnice, biciklističke staze, penjališta i brojne vanjske aktivnosti, sve to povezali s tradicijom, poviješću, gastronomijom i stoljetnim turističkim iskustvom te stvorili doživljaj koji nećete zaboraviti!
Lako ćete nas pronaći! Baška je prometno povezana sa svim europskim središtima. Do naših malih kamenitih uličica Prag dijeli 829 km, München 587 km, Budimpeštu 542 km, Beč 555 km, Graz 370 km i Ljubljanu 184 km. Kad jednom dođete, nećete nas htjeti ostaviti!
Povijest turizma
Turizam se u Baški počeo razvijati davne 1904. godine kada je kao primarno ribarsko i trgovačko mjesto počela okretati svoju pažnju prema izuzetnom turističkom potencijalu. Već 1906. godine otvorio se prvi hotel u Baški, hotel Zvonimir, a 1909. godine Bašku je posjetio Emil Geistlich, direktor praške tiskare za kojeg se smatra da je imao važnu ulogu u razvoju bašćanskog turizma. Emil Geistlich iste se godine uključio u rad Društva za poljepšanje mjesta i mjesne čistoće, zatim i otvorio paviljon Zablaće i hotel Baška te tiskao prvu promotivnu brošuru. Već 1913. godine Baška je zabilježila 2000 posjetitelja.
Razvoj turizma u Baški, uz prekide za vrijeme ratnog razdoblja, bio je konstantan i važan. Uz znatna ulaganja, ekspanziju ponude i sav prirodni potencijal koji Baška pruža, naše malo mjesto vrlo se brzo pretvorilo u nezaobilaznu destinaciju za sve ljubitelje sunca i mora.
Galerija Zvonimir
Galerija Zvonimir predstavlja važan dio kulturne prezentacije Baške.
Svake godine u galeriji se od svibnja do listopada pokazuje pomno odabran izložbeni program u suradnji s fundusom nacionalnih muzeja te prominentnih hrvatskih i stranih umjetnika.
Galerija Zvonimir
Ulica kralja Zvonimira 114, Baška
Zavičajni muzej
Zavičajni muzej, u vlasništvu Općine Baška, otvoren je 1970. godine i u njemu je izložena etnografska zbirka bašćanskog područja. Nalazi se u centru Baške u otkupljenoj kući učitelja Nikole Pajalića.
U muzeju možete vidjeti kako izgleda bašćanska narodna nošnja, starinsko posuđe, kuhinjski pribor i alati ovoga područja. Na katu muzeja nalazi se i spomen-soba dr. Zdenke Čermakove (1884. – 1968.), češke liječnice koja je svoj radni vijek provela u Baški kao kupališna i mjesna liječnica, a nakon smrti svoj radni inventar ostavila je Općini Baška.
MUZEJ JE PRIVREMENO ZATVOREN ZA POSJETITELJE ZBOG REKONSTRUKCIJE ZGRADE.
Zavičajni muzej Baška
Ulica kralja Zvonimira 28, Baška
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika. Nastala je oko 1100. godine, no na nju je skrenuta pažnja tek 1851. godine na poticaj župnika Petra Dorčića. Izvorno je bila lijeva pregradna ploča (plutej) na kamenoj crkvenoj pregradi (septumu) koja je dijelila redovnički pjevački zbor pred oltarom od vjernika u crkvenoj lađi u benediktinskoj crkvi sv. Lucije u Jurandvoru.
Povijesna vrijednost i važnost Bašćanske ploče najveća je u pogledu jezika i pisma. Naime, ona je najstariji poznati dokumentu u kojem je hrvatsko ime upisano hrvatskim jezikom i to hrvatskim glagoljičkim pismom.
Od 1934. godine Bašćanska ploča smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok se u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru nalazi njezina replika.
Tekst Bašćanske ploče uklesan je u 13 redaka (gotovo 100 riječi).
Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji, i svjedoci: Desimira, župan u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineža, posal u Vinodolu, Jakov na otoku. Da tko to poreče, neka ga prokune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija, amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.
Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu s moje braće devetoro u dane kneza Kosmata koji je vladao svom Krajinom. I bješe u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.
Više informacija:
http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/osnutak_akademije/bascanska/
„AZ“, AGENCIJA ZA KULTURU I TURIZAM
Bašćanska ploča – Jurandvor
Baška 51523, Jurandvor b.b.
tel/fax: +385 51 860 184,
mob. 00385 91 511 39 43
e-mail:azjurandvor@yahoo.com
www.azjurandvor.com
