Vijesti
Helikopter iznad Baške spustio Kapi
Prošloga je tjedna u Baški, na brdu iznad Vele plaže, svoj trajni dom našla umjetnička instalacija istaknutog čileanskog arhitekta hrvatskih korijena i svjetskog glasa Smiljana Radića i njegove partnerice Marcele Correa, pod nazivom Kapi.
Radi se o iznimnom, unikatnom umjetničkom djelu, stvorenom iz poštovanja prema tom inspirativnom prirodnom okruženju, osmišljenom kako bi trajno krasilo ovo karizmatično mjesto, u sklopu programa Lungomare Art, Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture.
Nakon opsežnih priprema i radova, Kapi su helikopterom donesene na predviđenu lokaciju, koja je inače dostupna isključivo planinarima i pješacima. Instalacija Kapi sastoji se od dvije staklene kugle promjera 60cm te nepravilnog oblika koje lome sunčevu svjetlost u svim smjerovima.
Baška se kao turističko odredište počela razvijati davne 1904. godine i vrlo brzo postala je nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje sunca i mora. S vremenom, Baška se pretvorila u puno više od prelijepih plaža te krenula u razvijanje potencijala jedinstvene prirode koja ju okružuje.
Bogata outdoor ponuda (šetnice, biciklističke staze, penjališta), kultura i gastronomija povezuju se u doživljaje koji stvaraju odredište idealno za aktivni odmor i iskustva koja potiču na povratak te posljednjih godina poseban naglasak stavljamo na razvoj specifičnih turističkih proizvoda i razvoj elemenata turističke ponude s fokusom na jačanje ponude destinacije i van ljetne turističke sezone.
Prostor iznad Vele plaže u Baški, koji je već sada atraktivan i prepoznatljiv po brojnim obilježenim planinarskim stazama, oplemenjen je Lungomare Art instalacijom Kapi koja je na mrgare stavila dodatni naglasak, poštujući njihove vrijednosti i strukturu, ne dominirajući nad njima oblikovanjem ili materijalima.
Umjetnička instalacija Kapi smještena je pored mrgara Ljubimer, odakle se pruža veličanstven pogled preko mora ravno do otoka Prvića i planine Velebit.
Ljubimer je jedna od karakterističnih kamenih struktura ovoga kraja. Riječ je o primitivnom, ali istodobno sofisticiranom sustavu zidova koji podsjećaju na megalitske spomenike.
Prastara građevinska tehnika gradnje suhozida (tj. gromača), slaganjem kamenja bez ikakvog vezivnog materijala, još je uvijek očuvana u krčkoj tradiciji. Njezin su najdojmljiviji i najrjeđi primjer mrgari, kompleksne višeprostorne ovčare od suhozida, s tlocrtom u obliku cvijeta, koje se koriste za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika, koje se inače slobodno kreću brdima povrh Baške.
Mrgari ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega 3 mjesta na Krku (Baška, Jurandvor i Batomalj), a građeni su od jednostrukog suhozida, pa su dosta krhki i traže redovito održavanje od strane njihovih graditelja. Osim na krajnjem jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću, takvih mrgara ima još samo na dva otoka u svijetu: u Walesu i na Islandu.
Nadamo se da će ova instalacija privući posjetitelje te doprinijeti obogaćivanju turističke ponude već prirodno atraktivnog područja, ali u konačnici pridonijeti i prepoznatljivosti ovog jedinstvenog primjera pučke arhitekture te svijesti o njenoj vrijednosti kao i važnosti njezinog očuvanja.
Osluškujući trendove potražnje, potrebno je još više njegovati prirodnu autentičnost te uvijek voditi računa o dugoročnoj zaštiti prostora i održivom upravljanju ekosustavom i kulturnom baštinom, a mrgari, suhozidi i bunari na području općine Baška kao jedinstveni primjer pučke arhitekture, to zasigurno jesu.